Australia

Popularna skijaška destinacija ima svoje prednosti pred konkurencijom, ali mnogi bi joj mogli naći i mane, ovisno o prioritetima i godišnjem dobu.

Kada općenito govorimo o skijanju, teško je izdvojiti državu kao cjelinu, jer u svakoj od država ima "milijun" pokrajina, koje se, baš kao i u Hrvatskoj, mogu razlikovati u puno sitnih stvari, kao primjerice u načinu života ili kulturi.

 No, da skratimo priču, cijelu Austriju ipak ćemo u ovom tekstu tretirati kao jednu jedinstvenu cjelinu, s nekim zajedničkim karakteristikama za sva skijališta.

Ako ste svjetski putnik, i ako ste prošli puno skijališta po Europi, moći ćete procijeniti i objektivnost ovih podataka. Ono što skijaš može očekivati od Austrijanaca jest definitivno organizacija, koja je tu uvijek na visini.

 Ako ste smještaj nalazili preko Interneta, možete se pouzdati u dogovor s domaćinom bez obzira što ste sve pripreme možda obavili i mjesecima ranije.

Ceste su uredne, prilazi očišćeni, osim u uvjetima zaista lošeg vremena ili većih nadmorskih visina koje su konstantno na udaru snijega.

Generalno, austrijska su skijališta manja od recimo francuskih, tek su neke regije potpuno povezane tvoreći zavidnu kilometražu staza, no uglavnom se radi o prosjeku veličina skijališta od cca 50-75 km staza.

Smještaj je u Austriji vrlo dobar i komforan, ono što ćete u Francuskoj dobiti pod ekskluzivan apartman, ovdje je tek teški prosjek, ako ne i ispodprosječni smještaj.

No, zato je i kompletna ponuda i relativno skupa, počevši od cijena ski karata, koje se kreću od 28 € za manja skijališta za dnevnu kartu, do 35 € za veća i renomiranija skijališta.

Cestarine su dosta skupe, treba vam i vinjeta, a i organiziranih prijevoza ćete rijetko naći, čak i ako ste se na skijanje zaputili preko neke od agencija.

Snijeg je siguran u prvom i drugom mjesecu, ukoliko ste ljubitelj sunca i duljih dana pa na skijanje idete u trećem mjesecu, morat ćete biti jako oprezni, jer za toplijih godina, u ožujku, snijega po većini skijališta koja se u Austriji penju do 2000 ili 2200 m n/v uglavnom na nižim dijelovima staza nema.

Skijaške su žice uglavnom vrlo dobre i rijetko ćete sresti neku od relikvija poput drvenih žica na Krvavcu ili recimo u toliko (pre)cijenjenoj Cortini d' Ampezzo.

Glečera ima mnogo, i neki od njih su i relativno blizu Hrvatskoj, tako da ćete o skijanju moći razmišljati i u kasno proljeće, da ne kažem i sredinom ljeta.

Kvaliteta skijališta, kao i u svim ostalim skijaškim državama, varira od loše do izuzetno dobre, na izbor je zaista velik i u radijusu od 350 – 400 km od Zagreba zaista imate više od stotinu skijališta na izbor.

Holivudska zvijezda Nicole Kidman iskreno je priznala da se srami kako je odradila posao u svom novom filmu 'Australija'

Nicole je iskreno rekla da se osjeća ponosno zbog uloge koju se ostvarila u epskoj priči o Australiji redatelja Baza Luhrmanna.

Objasnila je da se nije mogla 'emocionalno povezati' s filmom i kaže da se meškoljila na stolici kad je gledala sebe u ulozi lady Sarah Ashley.

Još kad je u studenom sa suprugom Keithom Urbanom gledala premijeru u Sydneyju osjetila je da to nije to.

Ne mogu gledati ovaj film i biti ponosna na ono što sam napravila.

Sjedila sam tamo i pogledala u Keitha i upitala ga jesam li uopće dobra u ovom filmu', otkrila je Nicole.

Iako kaže da je njezin kolega u filmu, najseksi muškarac na svijetu Hugh Jackman bio sjajan, ipak priznaje da joj je 'jednostavno nemoguće emocionalno se povezati s filmom'.

Nicole nije bila jedina koja je uputila kritike na račun filma.

Mnogi su kritičari film sasjekli, a lijepa je glumica očito bila svjesna toga jer je odmah nakon premijere s obitelji žurno napustila zemlju.

 'Pobjegli smo jer nisam željela čitati kritike. Nisam željela znati', priznala je Nicole.

Australska glumica Nicole Kidman i njen muž muzičar Keith Urban donirali su 500.000 australskih dolara žrtvama vatrene stihije koja je pogodila dijelove zemlje.

Slavni bračni par trenutno se nalazi van zemlje, ali su se preko satelitskog linka pojavili na televiziji apelujući i na druge da daruju novac lokalnom Crvenom krstu, saznaje BBC.

41-godišnja glumica poručila je da suosjeća sa ljudima koji su pogođeni ovom katastrofom.

"Naša srca su sa svim porodicama koje se suočavaju sa gubitkom voljenih i koje moraju ponovo izgraditi svoje živote", poručio je Urban.

"Kao Australci, mislim da je najvažnije da, bilo gdje da se nalazimo, podržavamo jedni druge", izjavila je zvijezda filmova "Moulin Rouge" i "Eyes Wide Shut".

Kidman i Urban se nalaze među 150 političara, muzičara, sportista i glumaca koji su uplatili donacije unesrećenima.

Pozivu su se odazvali i Anthony La Paglia, Rachel Griffits, Orlando Bloom, Ellen DeGeneres i drugi.

Obično se kaže da mačke imaju devet života, a mačak Voodoo u Queenslandu u Australiji "potrošio je" jedan kad je preživio pad sa 34. kata, javio je australski ABC radio.
 Vlasnik sedmogodišnjeg mačka primijetio da njegova ljubimca nema, a mačkovo omiljeno mjesto bila je prozorska daska.
Vjerojatno se previše nagnuo da pogleda ili mu je nešto drugo odvuklo pozornost i pao je s daske. - Imao je dovoljno sreće da padne u grmlje koje mu je spasilo život - prenosi radio uz napomenu da je mačak prošao s nekoliko ogrebotina i natučenom šapom.

Požari u Australiji odnijeli 135 života

Najgora prirodna katastrofa koja je u zadnjih 100 godina pogodila Australiju ne jenjava.

Umorni vatrogasci i spasilačke ekipe izvlače u ponedjeljak desetke mrtvih iz spaljenih kuća, a broj poginulih u požarima u Australiji popeo se na 135.
"Svi su poginuli. Baš svi.
Ni kuća više nema. Svi su mrtvi u kućama. Svi su mrtvi", plakao je preživjeli Christopher Harvey dok je hodao mjestom Kinglakeom u kojem je najviše stradalih, javlja Reuters.
Požari potpomognuti iznimno visokim temperaturama, nezapamćenom sušom i snažnim vjetrovima od subote pustoše trima saveznim državama na jugoistoku Australije.
"To se ne da opisati drukčije nego kao masovno ubojstvo. Broj mrtvih strašan je, a bojim se da će i rasti.
" Kevin Rudd, premijer Policija drži da su neki požari podmetnuti, a zgarište u mjestu sjeverno od Melbournea proglasila je mjestom zločina.
Najgori dosad zabilježeni požari u Australiji bili su 1983. kad je poginulo 75 ljudi. Najnoviji su požari najstrašnija prirodna katastrofa u toj zemlji u zadnjih stotinjak godina, te među najtežim nesrećama te vrste u svijetu.
 U srpnju i kolovozu 2007. suša u Grčkoj izazvala je požare koji su opustošili poluotok Peloponez i otok Eubeju, sjeveroistočno od glavnoga grada Atene, i ubili 67 ljudi.
Svibnja 1987. najgori požari u novijoj kineskoj povijesti ostavili su za sobom najmanje dvjesto mrtvih, a više od pedeset tisuća ljudi ostalo je bez krova nad glavom u pokrajini Heilongjiangu na sjeveroistoku zemlje.
U kolovozu 1949. u jugozapadnoj francuskoj pokrajini Landesu zaboravljeni opušak izazvao je požar u kojem su poginula 82 gasitelja, objavio je France Presse. (hina/metro-portal)
 Požari u blizini Melbournea, drugog po veličini australskog grada s oko četiri miliona ljudi, uništili su više od 750 kuća, ostavili 5.000 ljudi beskućnicima i spalili 2.850 kvadratnih kilometara zemlje, saopćila je vatrogasna služba države Viktorija.
Prema vatrogasnim izvještajima Australiji ovog ljeta prijeti ekstremna opasnost od požara zbog suše koja je pogodila mnoga ruralna područja.
 Prerijski su požari redovita popratna pojava svakog australskog ljeta.

Japan i Australija remizirali

U susretu prve grupe azijskih kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo 2010. godine, Japan i Australija su u Yokohami odigrali bez golova.
Podjela bodova u Yokohami može zadovoljiti obje ekipe jer se i jedni i drugi sa ovim bodom nalaze blizu plasmana na završni turnir Svjetskog prvenstva 2010.
Nakon četiri odigrana kola Australija se nalazi na prvom mjestu sa 10 bodova, dok je Japan drugi sa 8 bodova .
Prolazak na završnicu će obezbijediti dvije prvoplasirane ekipe.
Na susretu u Yokohami momčad Japana je bila puno bolja, ambicioznija i konkretnija, ali odbrana "klokana" predvođena golmanom Schwarzerom uspjela je odoliti svim iskušenjima.
U drugom susretu ove grupe, Bahrein je pobjedio u gostima Uzbekistan rezultatom 1:0.
Jedini strijelac na utakmici bio je Abdulrahman u sudijskoj nadoknadi vremena.
Azijske kvalifikacije za SP,
grupa 1:
Japan - Australija 0:0, Uzbekistan - Bahrein 0:1 (Abdulrahman 90+5)
Poredak:
1. Australija 10 bodova, 2. Japan 8, 3. Bahrein 4, 4. Katar 4, 5. Uzbekistan 1.

ATP: Rafa pobegao

Rafael Nadal okitio se prvom titulom na Australijan Openu i daleko odmakao na listi najboljih tenisera sveta.
Španac i dalje drži vodeću poziciju na ATP listi sa 14.260 bodova, ispred Rodžera Federera, koji ima 11.000 poena i Novaka Đokovića, koji je zadržao treće mesto sa 9.010 bodova.
Najveći skok tokom prethodne dve nedelje napravio je Fernando Verdasko.
Španski teniser je plasmanom u polufinale preskočio šest mesta i sada je deveti igrač sveta, što je njegov najbolji plasman u karijeri.
Viktor Troicki je napredovao četiri mesta i sada je 49. igrač na svetu sa 1.400 bodova, i to je njegov najbolji plasman u karijeri, dok je Janko Tipsarević50. na svetu (1.395), što je za četiri pozicije lošiji plasman od prethodnog renkinga.
Ilija Bozoljac je preskočio jednu stepenicu i sada je 136. na ATP listi sa 656 poena, a Boriš Pašanski 166. na svetu, što je šest pozicija bolji plasman. Pašanski ima 496 poena.
 
TOP 10
1. (1) Rafael Nadal (Španija) 14.260
2. (2) Rodžer Federer (Švajcarska) 11.000
3. (3) Novak Đoković (Srbija) 9.010
4. (4) Endi Marej (Velika Britanija) 7.360
5. (5) Nikolaj Davidenko (Rusija) 5.030
6. (9) Endi Rodik (SAD) 4.510
7. (6) Huan Martin Del Potro (Argentina) 4.350
8. (8) Žil Simon (Francuska) 4.170
9. (15) Fernando Verdasko (Španija) 3.480
10. (11) David Nalbandijan (Argentina) 3.395

WTA:SERENA NA CELU KARAVANA

Jelena Janković i definitivno je predala tenisku krunu. Posle 18 nedelja boravka na prvom mestu WTA liste, prvo mesto preuzela je Serena Vilijams, osvajačica pehara na Australijan Openu. Džej Džej se nalazi na trećem mestu, jer ju je pretekla i finalistkinja turnira u Melburnu Dinara Safina.
Jelena ima 8.580 bodova, Safina 9.250, a Serena 9.432 poena.
Pad na listi tokom prethodne dve nedelje zabeležila je Ana Ivanović. Posle ne baš blistavih partija u 2009. godini srpska teniserka pomerila se sa pete na osmu poziciju liste najboljih igračica sveta. Ivanovićeva 5.492 boda.

TOP 10
 1. (2) Serena Vilijams (SAD) 9.432
2. (3) Dinara Safina (Rusija) 9.150
 3. (1) Jelena Janković (Srbija) 8.580
4. (4) Elena Dementijeva (Rusija) 8.216
5. (7) Vera Zvonareva (Rusija) 66.640
6. (6) Venus Vilijams (SAD) 6.144
7. (8) Svetlana Kuznjecova (Rusija) 5.510
8. (5) Ana Ivanović (Srbija) 5.492
9. (10) Agnješka Radvanska (Poljska) 3.977
10. (11) Nađa Petrova (Rusija) 3.882

Napomena* u zagradi su mesta pre AUS Opena.

VN Australije u debelom dugu, ali opstaje

 Organizatori prve trke Formule 1 u sezoni, Velike nagrade Australije, koja se tradicionalno održava u Melburnu, saopštili su da je ove godine zabeležen deficit u iznosu od 20 miliona evra, preneli su svetski mediji.
Uprkos ovom gubitku, trka će ostati u kalendaru Svetske automobilske federacije do 2015. godine. Vlasnik Formule 1 Berni Eklston je ranije ove godine zapretio domaćinima VN Australije da će ukinuti trku na pisti Alebrt Park ukoliko je ne premeste u večernje časove, kako bi i gledaoci u Evropi mogli da je prate u atraktivnijem terminu.
Taj predlog nije prihvaćen, ali je napravljen kompromis prema kojem će trka biti održana u kasnim poslepodnevnim časovima, a ne kao do sada u 14 časova po lokalnom vremenu.

POVRŠINA 
7.692.030 kvadratnih kilometara. Oko 5% ukupne svjetske kopnene površine otpada na površinu Australije.
 STANOVNIŠTVO
 19 milijuna stanovnika. Današnju multikulturalnu Australiju čini više od 120 različitih nacionalnosti.
GLAVNI GRAD
Canberra, nalazi se u državi Australian Capital Territory (ACT)
VLADA
 Parlamentarna demokracija. Zajednica naroda Australije (Commonwealth of Australia) predstavlja savez osam država i teritorija - New South Wales, Victoria Queensland, Tasmania, South Australia, Western Australia, Northern Territory i Australian Capital Territory. Kraljica Elizabeta II kraljica je Australije i njezin predstavnik u Australiji je vrhovni guverner. Australija ima oko 750 jedinica lokalne uprave koji pokrivaju gradske, regionalne, ruralne i starosjedilačke zajednice.
PARLAMENT
Savezni Parlament se sastoji od Senata i Zastupničkog doma. Australski premijer vodi većinsku stranku ili koaliciju stranaka u Zastupničkom domu.
 EUROPSKI USELJENICI
 Europski useljenici započeli su naseljavati Australiju 1788. godine kada je na mjestu gdje se nalazi današnji Sydney osnovana britanska kažnjenička kolonija. Plodna tla australske istočne obale pobudila su pažnju Europljana nakon što je kapetan James Cook uplovio u zaljev Botany Bay 1770. godine.
STAROSJEDIOCI
Pripadnici naroda Aboriginal i Torres Strait Islander žive u Australiji već više od 60.000 godina.
   JEZIK
Engleski. (Mnogi drugi jezici, uključujući i jezike starosjedilačkih naroda, također se govore u Australiji.)
PISMENOST
99 %
NASELJENOST
 Velika većina Australaca živi u gradovima, na području plodne jugoistočne regije, te na jugozapadu. U obje regije stanovništvo je koncentrirano u urbanim centrima, najvećim dijelom u glavnim gradovima država ili teritorija. Polovina površine čitavog kontinenta naseljena je sa samo oko 0.3% populacije, dok 84% ukupnog stanovništva prebiva na 1% površine.    
     AUSTRALSKO KOPNO
Australija je najniži, najravniji i, izuzevši Antarktik, najsuši od svih kontinenata. Australsko kopno je općenito staro nekoliko milijuna godina, dok sile koje oblikuju planine nisu aktivne u Australiji oko 100 milijuna godina.
 GRADOVI
 Najveći grad je Sydney sa 3.9 milijuna stanovnika, Melbourne je drugi grad po veličini sa 3.3 milijuna. Treći grad po veličini je Brisbane sa 1.5 milijuna stanovnika, a zatim dolaze Perth 1.3 milijuna, Adelaide 1.08 milijuna, Canberra 308.000, Hobart 195.000 i Darwin 86.000.
KLIMA
Klimatske zone izmjenjuju se od tropske zone na sjeveru preko suhe unutrašnjosti do umjerene klime na jugu - 80% površine Australije ima prosječnu količinu padalina manju od 600 mm godišnje, dok 50% površine ima manje od 300 mm padalina. Temperature variraju od iznad 50 stupnjeva Celzijusa do temperatura koje se spuštaju ispod ništice - područja na jugoistoku, uključujući australske Alpe, pokrivena su snijegom. Suše, poplave, tropski cikloni, jake oluje i požari prirodne su pojave u Australiji. Ljeto počinje u prosincu, jesen u ožujku, zima u lipnju i proljeće u rujnu.
POLOŽAJ
Australija je smještena izmedju 10° 41" (Cape York na sjeveru) i 43° 39" južne geografske širine (South East Cape, Tasmania na jugu) i između 113° 09" (Steep Point, Zapadna Australia) i 153° 39" istočne geografske dužine (Cape Byron, new South Wales na istočnoj obali).
UDALJENOSTI
 Najveća udaljenost na relaciji sjever-jug (po geografskoj širini) - između Cape York na sjeveroistoku i South East Cape u Tasmaniji iznosi 3.680 kilometara. Najveća kopnena udaljenost na relaciji sjever - jug je udaljenost od Cape York-a do Wilson's Promontory u Victoria-i i iznosi oko 3.180 kilometara. Udaljenost po geografskoj duljini Australije od Steep Point-a na zapadnoj obali do Cape Byron-a na istoku iznosi oko 4.000 kilometara.
POVRŠINA
Kopnena površina Australije gotovo je jednako velika kao i kontinentalni dio SAD-a (bez Aljaske); oko 50% je veća od zapadne Europe i 32 puta veća od Ujedinjenog Kraljevstva (Velika Britanija i Sjeverna Irska).
RELIGIJA
Vjeroispovjest koja prevladava je kršćanstvo, dok su ostale svjetske religije također zastupljene u Australiji. Crkve, džamije, svetišta i sinagoge nalaze se u većini glavnih gradova.
TRGOVINA
Australija trguje sa oko 200 zemalja u svijetu. Pšenica, ugljen, zlato i vuna najznačajnija su izvozna dobra Australije. Turizam je u Australiji najprofitabilnija izvozna djelatnost, dok obrazovanje stranih studenata postaje jedan od glavnih izvora zarade. Od ukupno 20 najvažnijih australskih tržišta, 12 se nalazi u Aziji. Australija ima oko 70 komercijalnih luka preko kojih se godišnje izvozi gotovo 320 milijuna tona tereta.
PROIZVODNJA
Proizvodnja pridonosi sa oko 14% australskom bruto domaćem proizvodu (BDP), a najvažnije industrijske grane su: kemijska industrija, aviokozmička, električna i elektronička, informatička, proizvodnja hrane, motornih vozila, željeza i čelika, proizvodnja papira, piljevine, strojarska industrija i šumarstvo. Oko 98% svih proizvodnih tvrtki male su kompanije.
USLUGE
Najveći i najbrže rastući sektor gospodarstva su uslužne djelatnosti koje obuhvaćaju građevinarstvo, trgovinu, vlasničke odnose, financije, komunikacije, obrazovanje, turizam, poslovne usluge, i čine 70% BDP-a. Uslužne djelatnosti zapošljavaju najveći broj radnika i u uslužnim djelatnostima je zastupljen najveći broj izvoznika.
TURIZAM
Turizam je najveći i najbrže rastući sektor uslužnih djelatnosti. Turizam ostvaruje najveću dobit od izvoza. Svake godine više od 4,5 milijuna ljudi posjeti Australiju u kojoj u prosjeku ostaju 26 dana. Međunarodne zračne luke nalaze se u slijedećim gradovima: Sydney, Melbourne, Brisbane, Adelaide, Perth, Darwin i Cairns.
POLJOPRIVREDA
Australija je vodeći proizvođač vune u svijetu. Nadalje, značajan je izvoznik žitarica, mliječnih proizvoda, mesa, šećera i voća. Poljoprivredna proizvodnja pridonosi sa oko 2.5% u BDP. Proizvodi industrije vina i ribarstva također su važna izvozna dobra.
UMJETNOST I KULTURA
 Kulturno umjetnički život u Australiji, kako profesionalni tako i amaterski, u punom je procvatu. U Australiji postoji mnoštvo muzeja, umjetničkih galerija, knjižnica, koncertnih dvorana i kazališta. U većini glavnih gradova postoje profesionalni glazbeni orkestri. Opera Australije, kao i australski balet, međunarodno su poznati. Nadalje, filmska, televizijska i multimedijalna industrija u snažnom su uzletu.
 MEDIJI
Nacionalne, regionalne i lokalne novine izdaju se širom Australije, a također se tiskaju i različiti izvorni australski časopisi. The Australian Broadcasting Corporation - ABC i Special Broadcasting Service - SBS nacionalne su radio i TV kuće. Na televiziji postoje tri komercijalne mreže, dok na radiju postoje komercijalne mreže, nezavisne radio postaje i lokalne radio postaje. ABC kuća ima međunarodnu radio postaju - Radio Australija.
SPORT
 Najznačajniji sportovi u Australiji su četiri varijacije nogometa (Australian rules, rugby league, rugby union i soccer), kriket, košarka, kuglanje, netball (igra slična košarci), plivanje, jedrenje, golf i tenis.
TELEKOMUNIKACIJE
Velik broj kompanija pruža telekomunikacijske usluge, uključujući fiksnu i mobilnu telefoniju, infrastrukturu i internet usluge. Informatička industrija i telekomunikacije predstavljaju industrije koje se najbrže razvijaju u Australiji.
TRANSPORT
 U Australiji je izgrađeno otprilike 810.000 km cesta i 40.000 km željezničkih pruga. Redovnim letovima u domaćem zračnom prometu prevozi se više od 18 milijuna putnika godišnje. Oko 9 milijuna vozila i vlakova prometuje u svim državama, izuzevši Tasmaniju. Autobusi prevoze putnike između svih većih gradova kao i u mnoge manje regionalne gradove. Trajekti za prijevoz automobila povezuju australsko kopno sa Tasmanijom.
OBRAZOVANJE
Pohađanje škole je obavezno do 15te godine života (16 u Tasmaniji). Obrazovni sistem se odvija u 10.000 škola, privatnih i državnih.Vlade država i teritorija su odgovorne za obrazovni sistem u osnovnim i srednjim školama kao i za više od 90 različitih tehničkih institucija i institucija za daljnje obrazovanje. Commonwealth je zadužen za financiranje 41 institucije za visoko obrazovanje, sveučilišta.
ZDRAVSTVO
 U australski sistem zdravstvene zaštite uključen je privatni i državni sektor. Postoje državni i privatni fondovi zdravstvenog osiguranja, državne i privatne bolnice kao i pružanje širokog raspona pomoćnih usluga.
OBRANA
 Australske vojne snage sastoje se od Kraljevske australske mornarice (Royal Australian Navy - RAN), australske vojske i Kraljevskog australskog zrakoplovstva (Royal Australian Air Force - RAAF). Oko 50.000 muškaraca i žena u stalnoj su vojnoj službi, pričuvni sastav broji 30.000 ljudi, dok je broj zaposlenih civila 17.000. Troškovi za obranu iznose 2% od BDP-a.
VANJSKI POSLOVI
 Zahvaljujući svom položaju, kao i orijentaciji gospodarskih i strateških interesa, australska vanjska politika već je dugo vremena usmjerena na tihooceansko područje Azije (Asia Pacific). Australija također igra aktivnu ulogu pri pronalaženju rješenja za globalne ekonomske, socijalne i strateške probleme. Za Australiju su od izuzetnog značaja bilateralni odnosi sa četiri zemlje - SAD, Japanom, Kinom i Indonezijom. Australija također ima važne odnose sa narodima iz Udruženja naroda jugoistočne Azije (ASEAN - Association of South East Asean Nations), sa Republikom Korejom, a isto tako razvija veze sa južnom Azijom. Australija je aktivna članica Ujedinjenih naroda dajući svoj doprinos radu UN-ovih agencija. Australija odbacuje rasnu diskriminaciju i snažno podupire praksu poštivanja ljudskih prava i održivog razvoja.
PRAVNI SISTEM
 U svim državama i teritorijima postoje dva sistema kaznenog prava: savezni kazneni pravni sistem, koji se temelji na povredama zakona Commonwealtha, i odgovarajući pravni sistem pojedine države. Države i teritoriji mogu donijeti svoje vlastite kaznene zakone, dok Commonwealth donosi zakone, uključujući i kazne za kaznena djela, u skladu sa svojim ustavnim ovlastima.

Naziv potice od Terra Australis-Juzna Zemlja.Australia se proteže od 10° do 45° južne geografske širine (računajući i Tasmaniju) i 113° i 115° istočne geografske dužine. Čitavom svojom površinom nalazi se na južnoj zemljinoj polutci. Obuhvaća kopno Australiu i otok Tasmaniju te mnoge male otoke oko kopna. S tri strane Australiu okružuju velike površine Tihog (na istoku) i Indijskog oceana (na jugu i zapadu). Samo je na sjevernoj strani nizovima otoka donekle povezana sa Azijom. Zbog te prirodne izolacije, tj. udaljenosti od drugih kontinenata geografski položaj Australie se često karakterizira kao nepovoljan, međutim baš zbog toga su se u Australiji razvile posebne biljne i životinjske vrste. Dužina obale Australije zajedno sa svim otocima iznosi 36.735 km. Površinom je malo manja od Brazila, i 136 puta veća od Hrvatske, a njena površina pokrivala bi 3/4 Europe. Australija je najmanji kontinent po povrsini i broju stanovnika.Klima je tropska,suptropska i stepsko-pustinjska, sa malo padavina.Sastoji se od osam drzava:New South Wales, Victoria Queensland, Tasmania, South Australia, Western Australia, Northern Territory, Australian Capital Territory. Sastoji se od osam drzava:New South Wales, Victoria Queensland, Tasmania, South Australia, Western Australia, Northern Territory, Australian Capital Territory. Do kraja drugog svetskog rata Australija je bila uglavnom agrarna zemlja. Brzim razvojem industrije za vreme rata I u posleratnom periodu, uz znatne investicije britanskog I americkog kapitala ekonomska struktura je izmenjena.Sada je to visoko razvijena industrijsko agrarna zemlja,medju deset najrazvijenijih u svetu.Udeo industrije I rudarstva u ukupnoj vrednosti proizvodnje dostigao je pedeset posto, a poljoprivree samo cetiri posto.Dohodak po glavi stanovnika je 10.000 dolara. Gotovo celokupno stanovnistvo izuzev oko 140000 starosedelaca Aboridzina, su doseljenici i potomci doseljenika ,do drugog svetskog rata u ogromnoj vecini sa Britanskih ostrva,od 1946. i iz drugih evropskih zemalja,a u novije vreme i iz Azije. Nepismeno je manje od jedan posto stanovnistva-uglavnom starosedeoci.Glavni grad Australije je Kanbera sa preko 300.000 stanovnika. Najveci grad je Sidnej sa 3.9 miliona stanovnika,zatim slede:Melburn sa 3.3 miliona, Brizbejn sa 1.9 miliona,Pert sa 1.9 miliona itd. Zivotinjski svet Australije je veoma raznovrstan. Zastitni znak Australije je kengur koji je zasticen i zakonom.Pored njega, tu su jos i pas dingo, mravojed, koala, beli orao, crni labud, emu, kazuar, papagaji itd.Australija je prvi svetski izvoznik vune,ovcijeg i jagnjeceg mesa i cetvrti izvoznik psenice. Travne oblasti i pasnjaci pokrivaju gotovo polovinu teritorije Australije i predstavljaju prirodnu osnovu za stocarstvo.Gustina naseljenosti stanovnistva je mala i iznosi 3 st. po kilometru kvadratnom. Zakonskim merama je 1901 zabranjeno useljavanje Japanaca i Kineza. U gradovima zivi osamdest posto stanovnika.Australija obiluje razlicitim biljnim i zivotinjskim vrstama kojih nema nigde u svetu. Tokom proteklih 45 miliona godina Australija se pocela sve vise odmicati od Anarktika i kretati se prema ekvatoru te je postajala sve toplija i suvlja.Prije oko 35 miliona godina u hladno i vlazno doba tercijara nastale su guste sume eukaliptusa.Globalnim zatopljenjem doslo je do otapanja glecera , okean se poceo podizati na sadasnju razinu i doslo je do odvajanja Nove Gvineje i Tasmanije.Uposlednjih 200 godina poljoprivreda je unistila brojna prirodna stanista,a posasti poput lisica i zeceva uzrokovale su izumiranje mnogih zivotinjskih vrsta.Australija se danas na temelju naucnih cinjenica i postojecih zakonskih odredbi uspesno bori sa ovim problemima.